Ispis

Franjevački samostan sv. Klare
Fra Filip Karadža

Sveta misa: svaki dan u 19,00 sati

Franjevci su došli u Boku Kotorsku u drugoj polovici XIII. st. Vjerojatno je da su imali najprije hospicij, a kasnije im je kraljica Jelena, žena Uroša I. sagradila samostan i predala ga 1286. godine koji se nalazi izvan gradskih zidina uz rječicu Gurdić. Tu su stanovali do 1657. godine kada je Venecija zbog straha od Turaka srušila samostan i fratre uvela u grad.
U Kotoru je od 1362. godine postojao i samostan klarisa Sv. Klare (prije samostan benediktinki). Kada je zbog manjka podmlatka samostan bio zatvoren, kotorski biskup Pavao Bizanti predaje ga franjevcima 1543. godine.    
Samostan posjeduje jednu od najstarijih knjižnica u Crnoj Gori. Knjižnica ima rukopisnih fragmenata iz XI.-XIII. st. kao i znatan broj inkunabula, među kojima su najvrjednije za ove prostore dvije inkunabule koje je tiskao u Veneciji Andrija Paldašić, kotoranin, te „Brevijar“ napisan u skriptoriju franjevačkog samostana na Gudriću.     Franjevci su vrlo zaslužni kroz povijest za vjeru, naobrazbu, znanost i kulturu u Boki Kotorskoj.
 
 
Sv. Marija od Rijeke – Koleđata
Župnik: mons. Anton kan. Belan
 
Sveta misa: svakog četvrtka u 8,00 sati
 
Crkva Sv. Marija od Rijeke – Koleđata, posvećena je Uznesenju Bogorodice na nebo. Sagrađena je na temeljima starije crkve iz konca V. i početka VI. st. Od te prvobitne crkve sačuvana je ranokršćanska krstionica i pronađeni temelji prezbiterija sa ostacima ciborija i biskupskog trona. Crkva je nekad imala opata i sedam prebendara. To je bila prva katedralna crkva grada Kotora. Sadašnja crkva posvećena je 1221. godine. Od godine 1806. u crkvi se čuvaju zemni ostatci bl. Ozane Kotorke, pa je u narodu poznatija kao crkva bl. Ozane. U njoj je bilo pokopano i više biskupa. U XIV. st. crkva je bila oslikana od strane grčkih slikara. Ostatci tog fresko-slikarstva spadaju u najmonumentalnije fresko-slikarstvo na području Boke i Crne Gore.

 
 
 
Kotorsko svetište Gospe od Zdravlja
Župnik: mons. Anton kan. Belan
 

Visoko oko 260 metara, uzdiže se nad Kotorom brijeg Svetog Ivana, u narodupoznatiji kao Sanđovani (San Giovanni). Ime mu potječe od istoimene crkvicekoja se prvi put spominje 1440. godine, sve do druge polovice XIX. stoljećanalazila se u glavnoj gradskoj tvrđavi na samom vrhu brijega, te je bilaposvećena sv. Ivanu Krstitelju i služila je za potrebe vojske koja je čuvalagradske zidine.

Na tom brijegu, negdje na pola puta ka kotorskojtvrđavi, uzdiže se u Boki poznato Gospino svetište, u starije vrijeme zvanoGospa od Počivala, a od druge polovice XVII. stoljeća Gospa od Zdravlja. Crkvaje građena u XV. stoljeću, u arhivskim dokumentima prvi put se spominje 1518.godine. Ima otvoren duboki trijem u formi prelomljenog gotičkog luka inadsvođena je gotičkim svodom, ostali dio građevine pripada baroku. Skromnih jedimenzija, bdije nad gradom upotpunjujući veličanstvenu arhitekturu prirode ičovjeka. Posvećena je Prikazanju Blažene Djevice Marije u hramu i na posebannačin slavi se kao Gospa od Zdravlja 21. XI. Uz crkvu se u XVI. stoljećuspominje isposnička ćelija kotorke Bernardine koja je, kao i bl. Ozana uz crkvusv. Pavla,  uz ovu crkvu provodila svojživot u strogoj pokori i molitvi. U prvoj polovici XVIII. stoljeća sagrađen je izvonik u kojem se nalaze tri zvona izrađena u glasovitoj ljevaonici zvona DePoli iz Vittorio Veneta (Italija). U crkvi se nalazi grobnica poznate kotorskeobitelji Bolica, a pred crkvom grobnica kotorskog građanina, grofa AntonaLukovića. Iz latinskog natpisa na njoj, razaznajemo da on nije zaboravio svojeu životu pa ni oni njega nisu zaboravili poslije smrti. U crkvi je veoma lijepimramorni oltar koji je urađen u Veneciji od strane mletačkog kipara BernardaTabacca, oko 1700. godine. Na oltaru su dva kipa, jedan sv. Tripuna zaštitnikagrada Kotora i Kotorske biskupije i drugi sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije,kojoj je Kotor dugi niz stoljeća pripadao geografski, civilizacijski i vjerski.Čudotvorna ikona Gospe od Zdravlja rad je mletačko-kretske škole i datira se uXVI. stoljeće, danas se čuva u riznici kotorske katedrale. Srebrni okov oveikone je iz prve polovice XVIII. stoljeća.

Poznati kotorskihumanistički pjesnik Ivan Bolica u svojoj latinskoj poemi Descriptio Sinus EtAscriviensis Urbis (O opisu zaljeva i grada Kotora), koja je nastala oko 1550.godine, također piše o ovoj crkvi, te govori da se nalazi na svetom brdu:„Templum in monte sacrum quoad Diva puerpera coeli incolit“.

Do ovog svetišta vodi 520 stepenica. Četirikapelice uz put prema svetištu čuvale su slike koje su predstavljale četiriblagdana posvećena Blaženoj Djevici Mariji: Rođenje BDM, Prikazanje BDM uhramu, Navještenje i Uznesenje na nebo. Danas se te slike nalaze u crkvi.
 
Kult Gospe od Zdravlja u Crkvi se proširio poslije1630. godine, osobito u krajevima gdje je vladala Mletačka Republika. Te godineje u Veneciji od kuge umrlo 80.000 stanovnika. Kao zavjet za zaštitu od kugeMlečani su tada podigli čuveno svetište posvećeno Gospi od Zdravlja koje jeprojektirao arhitekt Baltasar Longhena. Kada je Candia (Kreta) pala u Turskeruke 1670. godine Mlečani su donijeli u Veneciju ikonu Crne Gospe, koja se idanas časti i štuje u crkvi Santa Maria della Salute. I u Kotoru se više putapojavljivala kuga, arhivski dokumenti je spominju 1400., 1422., 1430., 1435,1503., 1572., 1667. i 1772. godine. Kuga je 1435. godine gotovo potpunoopustošila grad Kotor, a 1572. godine od nje su u Kotoru između ostalih umrlisvi kanonici.
 
Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na nekinačin to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dostatne samo moćne zidine ihrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita i njen majčinski zagovor.Osjećajući u dugom povijesnom trajanju tu istinu Veliko, Malo i Tajno vijećekotorskih građana izabralo je dana 29. XI. 1664. godine Blaženu Djevicu Marijuza osobitu zaštitnicu grada. Godine 1665. ovoj obitelji zaštitnika gradapridružila se i bl. Ozana.
 
Svake godine u ovoj crkvi osim blagdana Gospe od Zdravljaodržava se i zavjetna svečanost 16. V., kao uspomena na obranu Perasta 15. V. 1654.godine od velike Turske sile. Tada se kotorski providur Francesco Bataggiazavjetovao da će svake subote hodočastiti u Gospino svetište nad Kotorom.Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetištau Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja u njega hodočasti višestotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni kojižele, nego oni koji mogu. U XIX. stoljeću prigodom blagdana Gospe od Zdravlja ovosvetište su posjećivali i kotorski Židovi koji su plaćali i svete Mise. Uljetnim mjesecima na tisuće turista posjeti ovo svetište, odakle se pružaprelijepi pogled na Kotor i dio kotorskog zaljeva.